Oporavak bh. privrede tek 2011. godine


Ekonomski rast u BiH u ovoj godini iznosi minus tri odsto, a postepeni oporavak BiH i pozitivan rast očekuje se naredne godine, kada bi mogao iznositi 0,5 odsto, rekao je Srni guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić i dodao da će tek 2011. godine ekonomski rast iznositi tri odsto. Kozarić je istakao da ista predviđanja za narednu godinu ima i Međunarodni monetarni fond (/MMF), a da je Evropska banka za obnovu i razvoj nešto optimističnija, te da ona smatra da će naredne godine ekonomski rast u BiH iznositi 0,8 odsto. “Naše prognoze su da će i naredna godina u BiH biti složena i teška, a mogla bi biti nešto dinamičnija, ali će oporavak BiH od globalne ekonomske krize biti relativno spor”, naglasio je Kozarić. Prema njegovim riječima, faktori koji su uticali na ovakav ekonomski rast u BiH jeste i sama činjenica da je došlo do pada izvoza od 22 odsto i pada uvoza za 26 odsto, što pokazuje da se spoljnotrgovinski deficit BiH smanjio u odnosu na prošlu godinu. “Takođe, tu je i 35.000 manje radnih mjesta, novčana sredstva dijaspore koja su manja za 20 odsto u odnosu na 2008. godinu, strane investicije koje su u drastičnom padu, te politički rizik”, istakao je guverner Centralne banke BiH. Kozarić je naveo da je ekonomija BiH uvozno orijentisana, te da sve ono što se dešava u cijelom svijetu reflektuje se i na nju, a posebno od najvećih partnera BiH – Srbije i Hrvatske, te Austrije i Njemačke, od zemalja EU. On je ponovio da će u BiH i dalje biti dosta teška situacija, nešto bolja nego u ovoj godini, te da ne očekuje neke velike investicije u 2010. – koja je izborna godina. “Vidjeli smo da se u Federaciji BiH nisu mogli dogovoriti o nekim velikim investicijama, vjerovatno zbog političkih stavova. Generalno, smatram da je čak i dobro što nisu sada prodali BH Telecom i neke druge resurse”, smatra Kozarić. Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u nešto povoljnijoj situaciji, jer koristi sredstva od privatizacije za ublažavanje globalne finansijske krize, te da budžet zajedničkih institucija BiH jedini ima suficit, dok su budžeti oba entiteta u deficitu. “Budžet zajedničkih institucija BiH trenutno je u najpovoljnijoj poziciji, jer je sistem njegovog punjenja takav da je on prvi prioritet sa jedinstvenog računa, po koeficijentima koji se odrede”, rekao je Kozarić i dodao da on zavisi od javnih prihoda koji su 16 odsto manji ove godine u odnosu na lani. Govoreći o kreditnom rejtingu BiH, guverner Centralne banke je rekao da je prije nekoliko dana Međunarodna bonitetna kuća “Mudis investor servis”, potvrdila da BiH ostaje isti kreditni rejting B2 sa stabilnim izgledima. Kada je riječ o bankarskom sektoru u BiH, Kozarić je naveo da je on pokazao jednu dozu “zdravlja i otpornosti”, te da su komercijalne banke, na početku krize, ispoštovale sve svoje obaveze, što je rezultiralo da su građani BiH, nakon povlačenja depozita iz banaka, dobar dio svog novca povjerili bankama, tako da je u junu mjesecu ove godine došlo do povećanja depozita. Prema njegovim riječima, u ovoj godini profit komercijalnih banaka je manji za 42 odsto u odnosu na lani, a devet banaka je za prvih šest mjeseci poslovalo sa gubitkom. “Sigurno će njih šest – sedam, završiti ovu godinu sa gubitkom, što jasno govori da će profiti biti mnogo manji u narednom periodu”, naglasio je Kozarić i dodao da su tome doprinijeli i krediti koji se ne otplaćuju, a koji su se znatno povećali u ovoj godini i iznose 2,8 odsto aktive, što je najveći iznos od poslijeratnog poslovanja komercijalnih banaka. Guverner je naveo da su banke sada restriktivnije, konzervativnije i uglavnom su težište prebacile sa profita na upravljanje rizicima, te da se sada pokušavaju baviti onim da se što manje izgubi, a ne da se što više zaradi. On ne očekuje dalje povećanje kamatnih stopa u BiH i smatra da će se stvoriti uslovi da se one smanje u 2010. godini, ali da do toga neće doći, već da će ostati na ovogodišnjem nivou. “Po veličini kamatnih stopa u regionu, BiH je negdje u sredini. Bolji smo od Srbije i Crne Gore, negdje smo kao Makedonija i Hrvatska, a slabiji smo od Slovenije”, rekao je Kozarić. On je podsjetio na bečku inicijativu koju je potpisalo devet banaka, a koje su se obavezale da će biti kapitalizovane sa 31.12. 2008. godine, te da će ove godine biti kreditno aktivne na nivou prošle. “Mi imamo prve rezultate koji govore da je kapitalizacija banaka zadovoljavajuća, negdje u prosjeku 16 odsto, što je više od evropskog prosjeka koji iznosi oko 12 odsto, što je nekakav prag. Smatramo da će one ostati aktivne i naredne godine, prije svega prema privredi, ali i prema građanima BiH”, naglasio je Kozarić. Sarajevo-x

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s